MATIJAŠEVIĆ OTVORENO O ČUKARIČKOM I SRBIJI: „Moramo da počnemo da pobeđujemo, reprezentacija treba da krene od nule!“
Čukarički nije na mestu na kojem želi da bude posle prvih deset kola nove sezone.
Brđani su prvenstvenu pauzu dočekali na devetoj poziciji sa 11 bodova, a sportski direktor Vladimir Matijašević jasno poručuje da poverenje u stručni štab postoji, ali da ekipa mora da počne da osvaja više bodova. U opširnom razgovoru dotakao se i velikog broja pojačanja, povratka prepoznatljivog identiteta kluba, budućnosti Uroša Miladinovića, ali i situacije u reprezentaciji Srbije.
Na Banovom brdu nisu zadovoljni dosadašnjim rezultatskim učinkom i Matijašević od toga ne beži. Pauza je donela dodatno vreme za rad sa značajno promenjenom ekipom, ali sportski direktor Čukaričkog ističe da sada moraju da stignu i pobede.

„Moraćemo da počnemo da pobeđujemo“
Poverenje u trenera i stručni štab za sada postoji, a Matijašević ističe da se sva pitanja rešavaju unutar kluba.
„Apsolutno. Jednostavno je, moraćemo da počnemo da pobeđujemo. Kuloarske priče nas ne interesuju, sve rešavamo između sebe, u klubu. Naravno da smo imali razgovore sa trenerom i stručnim štabom, dobili su naše poverenje, ali moramo da imamo bolje rezultate.“
Dodatni pritisak donosi i format prvenstva. Četiri ekipe će napustiti elitni rang, dok će se podela lige na plej-of i plej-aut dogoditi posle 26 kola, zbog čega svaki bod dobija još veći značaj.
„Neće biti lako, svi timovi imaju svoju računicu, svi su uložili i dobro se pojačali. Takođe, s obzirom na činjenicu da ovoga puta do podele lige na plej-of i plej-aut ima samo 26 kola, svaka utakmica je dobila na težini, svaki osvojeni bod vredi više.“
Čukarički doveo veliki broj pojačanja
Brđani su tokom prelaznog roka bili veoma aktivni. Stigli su Nikola Stanković, Đorđe Jovanović, Lazar Marković, Fjorin Durmišaj, Uroš Nikolić, Remi Ris-Doten, Karel Mustma, Ramiro Di Lusijano, Aireš Nanke i Asane Ouedraogo.
Određenim igračima nije bilo potrebno mnogo vremena da pokažu zbog čega su dovedeni, dok Matijašević od drugih očekuje da doprinos dođe nakon perioda prilagođavanja.

„Videli smo šta nam nedostaje, bili smo aktivni na tržištu, a neki igrači su imali ekspresan doprinos na terenu, od drugih se to tek očekuje. Na primer, Durmišaj je igrao odlično, ali smo imali taj peh da se povredi i on je sad u procesu oporavka. Ostali stranci koji su došli u Čukarički su vrlo mladi, Englez Ris-Doten je na primer postigao gol posle samo 17 minuta na terenu, ali svima njima je potrebno i malo vremena da se priviknu na novu sredinu.“
Poseban značaj imaju povratnici Nikola Stanković i Đorđe Jovanović, upravo zato što veoma dobro znaju kako klub funkcioniše i šta se od igrača očekuje.
„Moramo da vratimo identitet Čukaričkog“
Rezultat jeste važan, ali Matijašević želi da Čukarički ponovo bude prepoznatljiv po modelu koji je godinama predstavljao jednu od glavnih karakteristika kluba.
„Njih dvojica najbolje znaju šta se očekuje od igrača, a na svima nama u klubu je da vratimo onaj identitet Čukaričkog, ono po čemu smo poznati u srpskom fudbalu. Po afirmaciji mladih igrača, dobrim transferima, ali ne na uštrb rezultata.“
Upravo je ravnoteža između razvoja mladih fudbalera, transfera i rezultata ono na čemu Čukarički želi da insistira.
„Znamo da nije lako, ali trajemo godinama po oprobanom sistemu i trudićemo se da tako nastavimo. Funkcionišemo malo drugačije od ostalih klubova, imamo svoju strategiju, ali ponavljam, moraćemo da ponavljamo dobre stvari iz prethodnog perioda, kontinuitet je najteže održati.“
Vojvodina želi Miladinovića
Jedna od zanimljivijih tema bila je budućnost Uroša Miladinovića.
O interesovanju za njega već je govorio predsednik Vojvodine Dragoljub Zbiljić, a Matijašević je potvrdio da je upravo tim povodom bilo kontakta.
„Mi smo prijatelji, čujemo se često, čuli smo se baš i tim povodom. Miladinović ima svoju cenu, pa ako se ispune uslovi i sve tri strane budu zadovoljne… Nije Uroš jedini igrač koji je u fokusu, ali je bez dileme trenutno najinteresantniji.“
Dakle, interesovanje postoji, ali će za eventualni posao biti potrebno da uslovi odgovaraju svim uključenim stranama.
Istovremeno, na Banovom brdu nastavljaju da prate igrače iz sopstvenog sistema. Matijašević je izdvojio Luku Đorđevića, Veljka Radosavljevića, Mateju Prokopijevića, Čarapića, Kaličanina, Kandića, Grujića, Ilića, Žurića, Mirkovića, Anđelića, Maravića i Feketea, koji se nalaze na različitim stepenicama puta ka prvom timu.
Matijašević o Srbiji: „Treba da krenemo od nule“
Sportski direktor Čukaričkog osvrnuo se i na situaciju u reprezentaciji Srbije.
Njegov stav je da sada ne bi trebalo postavljati prevelika očekivanja, već napraviti dugoročan sistem i ljudima koji ga budu sprovodili ostaviti dovoljno vremena.
„Nije ni bilo realno očekivati nešto više u prva dva meča u Ligi nacija. Iza nas je dva plasmana na Svetsko prvenstvo i jedan na Evropsko, ali sada je očigledno realnost sasvim drugačija. Mislim da je najbolje da sve to zaboravimo i da krenemo sve od početka, od nule.“
Matijašević smatra da bi naredne godine trebalo iskoristiti za stvaranje jasne strategije, bez insistiranja na trenutnim rezultatima po svaku cenu.
„Da napravimo dobru strategiju, i da u naredne dve-tri godine nemamo prevelika očekivanja. Da se šansa da stručnim ljudima, da se radi studiozno, sa planom, pa tek potom da se podvuče crta, da vidimo gde smo, koliko smo napredovali, da li smo uspostavili neki sistem i da tek potom imamo ozbiljnije ambicije.“
Posebne reči za Dušana Tadića
Povratak Dušana Tadića u reprezentaciju Matijašević vidi kao važnu stvar, ne samo zbog njegovih fudbalskih kvaliteta.
„Lepo je što se vratio Dušan Tadić, jeste on klasa od igrača, treba da bude tu dok god može. Rekorder je po broju nastupa i asistencija, zna kako se ophodi prema dresu sa nacionalnim grbom i on će to najbolje preneti na mlađe snage. Isto tako, mislim da sutradan treba da bude na nekoj funkciji, da pomaže mlađim igračima, i fudbalski na terenu i van njega.“
Prema njegovom mišljenju, promene ne bi trebalo ograničiti samo na seniorski tim, već napraviti sistem koji će obuhvatiti i mlađe reprezentativne selekcije.
Za takav proces, međutim, potrebno je strpljenje.
„Treba da se napravi malo bolji sistem, a za to je potrebno vreme, treba ljudima dati dve, tri, četiri godine, da to uspostave. To jednostavno ne može u tri ili u šest meseci“, zaključio je Matijašević.

